Kuglanje je došlo na prostore bivše Jugoslavije sredinom 19. stoljeća. Prvi podaci u ovim regijama potječu iz razdoblja austro-ugarske Monarhije. U to vrijeme, kuglanje je postalo popularno društveno zabavište, a kuglane su se počele pojavljivati u gradovima diljem regije.
Uspon na prostorima bivše Jugoslavije
U početku su kuglane bile rezervirane za elitu, ali s vremenom su postajale dostupnije širokom sloju stanovništva. Kroz godine, kuglanje je postalo važan dio kulturne i sportske scene u bivšoj Jugoslaviji, okupljajući ljude različitih dobnih skupina i socijalnih slojeva. Kao rezultat pojavljuju se raznovrsne lige, te mnogobrojna održana prvenstva.
Kuglanje u Hrvatskoj
Nakon raspada Jugoslavije, Hrvatska je nastavila razvijati kuglanje kao sport. Kuglane su modernizirane, a brojne organizacije i klubovi poticali su aktivno sudjelovanje u ovom sportu. Nacionalna prvenstva, međunarodna natjecanja i participacija na Olimpijadi sportova pridonijeli su popularnosti kuglanja u Hrvatskoj.
No, da krenemo od početka; moderna bowling inačica kluba, u Hrvatskoj vuče korijene iz 1953. godine, kad je u Borovu izgrađena prva bowling staza u Jugoslaviji.
Već sljedeće godine u podrumu Restauracije Istra (bivši „Skušić“) otvorena je prva jednostazna bowling kuglana u Zagrebu.
KŠK Grmošćica – najuspješniji klub do danas
Nekoliko godina kasnije bowling se gasi i prostor pretvara u skladište pa bowling sekcija stagnira sve do izgradnje dvostazne kuglane na objektu Grmoščica 1962. godine. To je definitivno bio pun pogodak za kuglanu koja se od 1938. do tog trenutka nekoliko puta zatvarala. Unatoč prostornim poteškoćama, njezin istoimeni klub od 1950. niže samo uspjehe. Naime, klub Grmošćica je 1988., 1994. i 1997. bio pobjednik Europskog kupa, a 1992. i Svjetskog kupa. Najuspješniji član u povijesti kluba (od 1953. do 1994. godine), svakako je Dujam Smoljanović, sa 10 osvojenih medalja u reprezentaciji. Od toga su 4 zlatne, 5 srebrnih i jedna brončana. Ostaje zapamćen po obaranju svjetskog rekorda u kuglanju čak 6 puta, te osim titule majstora kuglanja i zaslužnog sportaša Jugoslavije, 1959. godine biva proglašen najboljim sportašem tadašnje NR Hrvatske.
Dolazak modernih bowling dvorana u Hrvatsku
Na Velesajmu je 1965. izgrađena prva privremena montažna Brunswick kuglana. Sedamdesetih su otvorene dvije kuglane u Dubrovniku u hotelu Croatia i Libertas te jedna u Makarskoj, u hotelu Biokovo.
Nakon toga, 1994. godine otvorio se bowling klub u Importanne centru sa 10 staza koji se službeno zatvorio 2003.
U razdoblju od 2003. do 2009., u Hrvatskoj službeno nije postojala ni jedna aktivna bowling staza.
Bowling se kao natjecateljski rekreacijski sadržaj u Hrvatskoj pojavio 2009. u okviru 17. europskih sportsko rekreacijskih igara, u Rovinju.
To je označilo i povratak modernih bowling staza.
Pojava modernih bowling staza
Nakon zatvaranja onog u Importanne-u, prvi bowling-centar u okolici Zagreba, sa čak 14 staza, otvara se 2009. godine u sklopu West Gate shopping centra. Ubrzo je i Zagreb dobio još tri, drugootvoreni Klub 300 sa 32 staze, pa „Skybowling“ sa 24 staze i posljednje otvoreni „Green Gold“ sa 8 staza.
Isti bivaju zatvoreni do kraja 2015. godine.
Ostale su tako u Hrvatskoj „bowlingane“ s 8 staza u Varaždinu (otvorena 2012. godine), staza u Osijeku otvorena 2011., te su postojale još dvije sa 4 staze, u Cerni i Vukovaru.
2016. godine otvaraju se bowling centar “KugLana” s 4 staze u Karlovcu i „Bowling Centar“ Rijeka.
Kasnije su ponovno otvorene kuglane u Zagrebu; najprije „Bowling Club“ (7 staza) 2017., zatim „Bowling centar Zagreb“ (8 staza), te 2017. u Importanne centru, „Bowling Bar“ (8 staza)
Od sredine 2023., modernim bowling stazama u novootvorenom „ZYX Bowling“ baru može se pohvaliti i grad Zadar.
Danas, kuglanje u Hrvatskoj ima snažnu zajednicu zaljubljenika u ovaj sport, a tradicija se nastavlja kroz brojna lokalna i nacionalna natjecanja. Kuglanje je ne samo sport, već i način okupljanja ljudi i izražavanja sportskog duha.